Izmjena godišnjih doba osigurava drugačije doživljavanje Park-šume tijekom svakog razdoblja unutar godišnjeg ciklusa razvoja vegetacije.
Na početku vegetacijskog razdoblja Park-šumom dominiraju prve zeljaste proljetnice, visibaba i plućnjak. Njih postupno zamjenjuju žuta šumarica, zlatica, kopitnjak, žuti gavez, pjegava mrtva kopriva, listovi i plodovi mrazovca i dr.
U rano proljeće pojavljuje se i sedmolist, koji dominira prizemnim slojem velikog dijela Park-šume. U to vrijeme cvatu mirisava ljubičica, bijela ljubičica i potajnica. Nešto kasnije, u travnju i svibnju, cvatući srijemuš u velikim skupinama gusto prekriva tlo pojedinih dijelova šume. U to doba godine cvatu i kozlac, vranino oko, pastirske iglice, mali zimzelen, šumska jagoda, a u svibnju i kaćuni (purpurni kaćunak, jajasti čopotac, kokoška).Travanj je obilježen mirisom cvatuće sremze, a svibanj mirisom bazge.
Ljeti cvatu šumski čistac i bahorica, a u kasno ljeto i ranu jesen prizemljem šume dominiraju šupljozub i ljepljiva kadulja.
U jesen se pojavljuju plodišta većeg broja gljiva, a na šumskim čistinama cvate i mrazovac.
Poznajete li biljke papratnjače?
Papratnjače su posebna skupina biljaka koje imaju korijen, stabljiku i listove, ali nemaju cvijet ni sjeme, već se razmnožavaju sporama. Smatraju se jednim od najstarijih oblika kopnenih biljaka – nekada su velike šume paprati prekrivale Zemlju, a njihovi fosilni ostaci danas su sačuvani u obliku ugljena.
Rasprostranjene su diljem svijeta, osobito u tropskim područjima, a neke vrste smatraju se „živim fosilima“. Listovi paprati najčešće su perjasti, a na njihovoj donjoj strani nalaze se sorusi – nakupine sporangija u kojima nastaju spore. Iako jednostavne građe, papratnjače imaju važnu ulogu u šumskim ekosustavima i zaslužuju očuvanje i u budućnosti.
Galerija flore parka-šume uz Dravu
Dravoznalac