Izmjena godišnjih doba osigurava drugačije doživljavanje Park-šume tijekom svakog razdoblja unutar godišnjeg ciklusa razvoja vegetacije. Na početku vegetacijskog razdoblja Park-šumom dominiraju prve zeljaste proljetnice, visibaba i plućnjak. 

Njih postupno zamjenjuju žuta šumarica, zlatica, kopitnjak, žuti gavez, pjegava mrtva kopriva, listovi i plodovi mrazovca i dr. U rano proljeće pojavljuje se i sedmolist, koji dominira prizemnim slojem velikog dijela Park-šume. U to vrijeme cvatu mirisava ljubičica, bijela ljubičica i potajnica.

Nešto kasnije, u travnju i svibnju, cvatući srijemuš u velikim skupinama gusto prekriva tlo pojedinih dijelova šume. U to doba godine cvatu i kozlac, vranino oko, pastirske iglice, mali zimzelen, šumska jagoda, a u svibnju i kaćuni (purpurni kaćunak, jajasti čopotac, kokoška). 

Travanj je obilježen mirisom cvatuće sremze, a svibanj mirisom bazge. Ljeti cvatu šumski čistac i bahorica, a u kasno ljeto i ranu jesen prizemljem šume dominiraju šupljozub i ljepljiva kadulja. U jesen se pojavljuju plodišta većeg broja gljiva, a na šumskim čistinama cvate i mrazovac.

Poznajete li biljke papratnjače?

Biljke papratnjače naziv je za posebni odjeljak carstva biljaka koje imaju stabljiku, korijen i listove, ali nemaju cvijet ni sjeme, već se razmnožavaju sporama. Paprati, izumrle u paleozoiku, bile su najstarije kopnene biljke. Šume velikih papratnjača prekrivale su velik dio kopna, a danas iskopavamo njihove fosilne ostatke u obliku ugljena.

Paprati su vrlo raširene, a najviše je tropskih vrsta. Nalazimo ih diljem svijeta, gotovo svuda osim u područjima s vječnim snijegom i ledom. Neke vrste smatraju se živim fosilima jer njihovu prisutnost znanstvenici prate već stoljećima.

Korijen paprati ima sustav provodnih žila koje upijaju vodu i mineralne tvari. Stabljika je spremište hranjivih tvari i sadrži provodne žile. Listovi paprati su prepoznatljivo perjasti u većine vrsta, a na njihovom naličju primijetit ćete smeđe kvržice zvane sorusi. U njima su sporangiji, tjelešca koja sadržavaju spore te se paprat pomoću njih razmnožava. 

Ove čudesne biljke, iako primitivne i jednostavne, na Zemlji su već dugo, a moramo se potruditi da tako ostane i ubuduće.