Šire područje uz rijeke Muru i Dravu u Hrvatskoj je od 2011. godine zaštićeno kao Regionalni park Mura-Drava, koji je prvo zaštićeno područje u toj kategoriji i proteže se kroz 5 hrvatskih županija (Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku).
Rijeke Mura i Drava među posljednjim su nizinskim rijekama u srednjoj Europi koje karakterizira doprirodni tok. Ovo područje odlikuje velika bioraznolikost, georaznolikost i krajobrazna raznolikost, kao i bogata kulturno-tradicijska baština.
Osobito su značajna vlažna staništa koja spadaju među najugroženije tipove staništa u Europi, a zaštićena su i na nacionalnoj razini: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita i meandri, sprudovi i strme odronjene obale u kojima se gnijezde strogo zaštićene vrste ptica.
Nekadašnje značajke toka Drave na području Varaždinske županije (intenzivna morfološka dinamika i premještanje korita), kao i cjelokupni ekosistem, danas su značajno promijenjeni. Rijeka Drava i njezin hidropotencijal uzvodno od ušća Mure u potpunosti je iskorišten za proizvodnju električne energije, zbog čega je izgubljen veliki dio nekadašnjih bioloških i krajobraznih vrijednosti prostora.
Na Dravi od slovenske granice do Donje Dubrave izgrađene su tri hidroelektrane - HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava. Stoga se na promatranom području, uz staro korito rijeke Drave, nalaze i dijelovi od tri uzastopne akumulacije (akumulacijsko jezero HE „Varaždin“, akumulacijsko jezero HE „Čakovec“, akumulacijsko jezero HE „Dubrava“), zajedno s pratećim dovodnim i odvodnim kanalima. Zbog izgradnje HE sustava fizionomija vodotoka bitno je pojednostavljena, a nasipi derivacijskih kanala i akumulacija, te velike vodene površine, postali su novi naglašeni krajobrazni elementi.