Riječno stanište

Rijeke su oduvijek bile izvor života i okupljalište mnogobrojnih vrsta. Rijeka Drava čini granicu Dravske park-šume sa sjeverne strane, a voda odvodnog kanala HE Varaždin presijeca ju na dva dijela. Matica rijeke Drave u ovoj je zoni smirenija, više nema nekadašnje dinamike koja je mijenjala morfologiju okoliša.

Iako su nekadašnje značajke toka rijeke Drave na ovom području značajno promijenjene zbog izgradnje HE sustava, preostale dijelove starog korita između akumulacijskih jezera još uvijek krasi velika biološka i krajobrazna raznolikost.

Fauna ptica u hrvatskom dijelu rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“ iznimno je brojna pa je tako samo na području Varaždinske županije uz Dravu zabilježeno više od 200 vrsta. Drava je dom najvećem broju gnijezdećih parova orla štekavca u kontinentalnoj Europi, ali i drugim ugroženim vrstama poput crvenokljune čigre i crne rode. Šljunčani i pješčani sprudovi jedno su od posljednjih područja razmnožavanja ugrožene male čigre u kontinentalnoj Europi, a u dravskim strmim obalama gnijezdi se nekoliko tisuća parova bregunica. 

Dravsko područje od značaja je za vodozemce crvenog mukača i podunavskog vodenjaka, a stanište je i barskoj kornjači te sisavcima poput dabra i vidre. Posebno treba naglasiti činjenicu da je Drava rijeka s najraznolikijom ribljom faunom u Republici Hrvatskoj.