Riječno stanište

Rijeke su oduvijek bile izvor života i okupljalište mnogobrojnih vrsta. Rijeka Drava čini granicu Dravske park-šume sa sjeverne strane, a voda odvodnog kanala HE Varaždin presijeca ju na dva dijela. Matica rijeke Drave u ovoj je zoni smirenija, više nema nekadašnje dinamike koja je mijenjala morfologiju okoliša.

Iako su nekadašnje značajke toka rijeke Drave na ovom području značajno promijenjene zbog izgradnje HE sustava, preostale dijelove starog korita između akumulacijskih jezera još uvijek krasi velika biološka i krajobrazna raznolikost.

Fauna ptica hrvatskog dijela rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“ brojna je, pri čemu je samo na području Varaždinske županije uz Dravu zabilježeno više od 200 vrsta. Drava je dom najvećem broju gnijezdećih parova orla štekavca u kontinentalnoj Europi, ali i ostalim ugroženim vrstama poput crvenokljune čigre i crne rode. Šljunčani i pješčani sprudovi Drave jedno su od posljednjih područja za razmnožavanje ugrožene ptice male čigre u kontinentalnoj Europi, dok nekoliko tisuća parova bregunica gnijezdi u strmim obalama.  

Dravsko područje je i od značaja za vodozemce crvenog mukača i podunavskog vodenjaka, a stanište je i barskoj kornjači. Drava je i rijeka s najraznolikijom ribljom faunom u Republici Hrvatskoj, a dravska staništa i u ovom su području važna za vrste poput dabra i vidre.    

Chat